Što je domena?

U ovom blogu otkrivamo što je domena, uključujući njezinu povijest, način rada i važnost u današnjem digitalnom svijetu.

Nauči novo

Kol 4, 2024

10 min read

Domena (eng. domain) je tekst koji korisnik upisuje u URL traku preglednika kako bi došao do željene web stranice. Na primjer, domena za tvrtku Webmindex je www.webmindex.com

Uloga domene

Svaka web stranica posjeduje unikatnu IP adresu, niz brojeva koji identificiraju određeno računalo na internetu. Tipična IP adresa izgleda ovako: 66.249.66.1. Te brojeve je prilično teško zapamtiti, pa struktura nazvana Domain Name System (DNS) prevodi IP adrese u imena koja su korisniku jednostavnija, odnosno u domene. 

Kada korisnik upiše domenu u preglednik, ona se prosljeđuje preko DNS poslužitelja. Taj poslužitelj prevodi ime kako bi saznao kojoj se IP adresi upućuje, a zatim se preuzimaju podaci za tu web stranicu i dostavljaju pregledniku. Ovaj proces odvija se u nekoliko sekundi, omogućujući korisniku brzi pronalazak i pregled web stranica.

Domena osim što omogućuje lako pamćenje adresa web stranica, ona također i uspostavlja jedinstveni identitet za organizacije i pojedince na internetu. Tvrtke, institucije i druge organizacije mogu odabrati ime domene koje odgovara njihovom brendu, što pomaže korisnicima interneta da ih lakše pronađu i zapamte. Umjesto da se sjećate niza brojeva, dovoljno je upamtiti naziv web stranice kao što je www.primjer.com, umjesto dugog niza brojeva.

Tipovi domena

Postoje različite kategorije domena, a svaka može biti klasificirana kao najmanje drugog stupnja. Na primjer, webmindex.com predstavlja domenu drugog stupnja, dok bi webmindex.co.uk bila primjer domene trećeg stupnja. Svaki stupanj razine odvojen je točkom.

U ovom kontekstu, SDL (Second-Level Domain) i TLD (Top-Level Domain) omogućuju definiranje različitih dijelova domene, dopuštajući jasnu identifikaciju njezine strukture.

Domena drugog stupnja (SLDs)

Domena drugog stupnja je ime koje korisnik odabere prilikom kupnje domene. Npr. u domeni webmindex.com, domena drugog stupnja, tj. SDL odnosi se na riječ “webmindex”. Ona se često stvara na temelju imena tvrtke (npr. bbc.co.uk), proizvoda ili usluge (npr. hotmail.com). 

 

SDL bi trebao predstavljati brend kompanije i istovremeno bi trebao biti lako pamtljiv korisniku.

U web adresi, domena drugog stupnja pojavljuje se neposredno lijevo od ekstenzije. Ona može sadržati koliko god slova, brojeva i posebnih znakova želite, ali najbolje ih je držati kratkima i jednostavnima. 

Domena najvišeg stupnja (TLD)

Domene najvišeg stupnja (TLD-ovi) nazivaju se i domenskim ekstenzijama. TDL-ovi su niz slova koji se pojavljuju s desne strane nakon SLD-a. Npr. u domeni webmindex.com, TDL bi bio .com. 

Neki od najpopularnijih su:

  • .com: skraćenica od “commercial” (komercijalno). Navedena ekstenzija bila je prvi uvedeni TLD, prvotno namijenjen poslovnim i komercijalnim svrhama.
  • .net: skraćenica od “network” (mreža). Stvorena je za tehnološke organizacije, ali postala je još jedna uobičajena opcija za vlasnike poslovnih web stranica.
  • .edu: skraćenica od “education” (obrazovanje). Ovaj TLD stvoren je za sveučilišta, fakultete i druge obrazovne ustanove.
  • .org: skraćenica od “organization” (organizacija). Razvijena je za neprofitne organizacije, ali postala je popularna među školama, zajednicama i raznim poduzećima.
  • .gov: skraćenica od “government” (vlada). Stvorena je isključivo za upotrebu od strane američkih agencija vlade.

Također, kao što je već ranije spomenuto, postoje i TLD-ovi za različite zemlje (.hr za Republiku Hrvatsku, itd.), kao i specijalizirane domene poput .coffee ili .cheap. Sveukupno, postoji više od 1.500 različitih TLD-ova između kojih možete birati, a ta lista i dalje raste.

Cijene različitih TLD-ova variraju. Neki imaju veću “važnost” od drugih, što bi trebalo utjecati na odluku prilikom kupnje domene.

U nastavku možete vidjeti cijene najpopularnijih TDL-ova. (€/godina)

TLDCijena (€)
.com8.09
.net9.89
.org10.79
.info12.55

Povijest razvoja domene

1960-ih i 1990-ih:

Početkom razvoja interneta, formirana je i prva mreža poznata kao ARPANET. Ovaj projekt nastao je kao inicijativa Američke agencije za napredne istraživačke projekte (ARPA), s ciljem povezivanja računala i resursa na način koji olakšavaju razmjenu informacija.

Za to vrijeme, jedini način identifikacije računala na mreži bio je pomoću numeričkih adresa, poznatih kao IP adrese (eng. Internet Protocol). Ovaj sustav identifikacije koristio je niz brojeva koji su bili dodijeljeni svakom pojedinom uređaju. Porastom broja povezanih računala, brzo je postalo jasno da bi se korištenje ovakvih numeričkih adresa moglo pokazati nepraktičnim i teško pamtljivim za korisnike.

Problem riješili su Paul Mockapetris i Jon Postel, kad su 1983. godine predstavili Domain Name System (DNS). Ovaj sustav je omogućio jednostavno povezivanje pomoću lako pamtljivih imena (tzv. domena) s numeričkim IP adresama. DNS je djelovao kao vrsta telefonskog imenika interneta, pružajući korisnicima mogućnost pronalaska željene web stranice upisivanjem razumljivih riječi, umjesto složenih nizova brojeva.

1990

U navedenom razdoblju, internet je doživio porast popularnosti, što je rezultiralo registracijom sve većeg broja domena. S povećanim brojem registracija, pojavile su se nove potrebe za organizacijom sustava domena. U skladu s tim, 1990-ih osnovane su prve organizacije koje su preuzele tu ulogu. Registri domena postali su posrednici između korisnika koji žele registrirati određenu domenu i centralnog tijela koje upravlja određenom vrstom domenskih ekstenzija (npr., .com, .org).

Još jedan od ključnih trenutaka u ovom razdoblju bio je stvaranje Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICANN) 1998. godine. Njegova uloga je dodjela IP adresa (Internet Protocol), upravljanje top-level domenama (TLD) kao što su .com, .org, .net, te održavanje sigurnosti i stabilnosti internetskog sustava.

Otvaranjem procesa registracije domena široj javnosti, internet je postao dostupniji i raznolikiji, omogućavajući pojedincima, tvrtkama i organizacijama diljem svijeta stvaranje svog online identiteta. Ovaj period bitan je za oblikovanje interneta onakvim kakav ga danas poznajemo.

2000 nadalje

U 21. stoljeću, internet je doživio ogromni rast i promjene, a jedan od značajnih trendova u ovom razdoblju bila je revolucija domenskih ekstenzija. Osim tradicionalnih i dobro poznatih .com, .org i .net, pojavile su se nove, specifične ekstenzije koje su odražavale različite potrebe na internetu. Korisnici su imali priliku odabrati domenu koja najbolje opisuje njihov identitet, djelatnost ili geografski smještaj. Pojavile su se ekstenzije specifične za zemlje (npr., .us, .uk, .de), te su samim time omogućile lakše prepoznavanje, dok su se ekstenzije poput .tech, .blog i slične fokusirale na određene industrije ili razna tematska područja. 

Zaključak

Domene su adrese koje olakšavaju pronalaženje web stranica na internetu. Umjesto da koristimo brojeve (IP adrese), koristimo nazive poput “.com” ili “.org”. To čini surfanje internetom jednostavnijim i lakšim za pamćenje.